2. tisućljeće prije Krista
Početkom brončanog doba stanovnici današnje Istre napuštaju pećinske zaklone i grade prva gradska naselja na uzvisinama koja su se mogla uspješnije braniti.
11. stoljeće prije Krista
Istru naseljava prapovijesno pleme Histri po kojima Istra i dobiva ime. Histri su se bavili lovom, ribolovom, stočarstvom, poljodjelstvom i trgovinom.
178. i 177. prije Krista
Rimljani pokoravaju Histre i preuzimaju vlast na području današnjeg istarskog poluotoka.
489. g.
Nakon pada Rimskog carstva Istra pada pod vlast Ostrogota.
539. g.
Bizant zauzima Istru te izgrađuje kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču s čuvenim mozaikom.
Početak 7. st.
Avarsko-slavenski upadi i naseljavanje Slavena. Gradovi u unutrašnjosti srušeni su i napušteni dok priobalje odolijeva napadima.
778. g.
Istra postaje dio franačke države pod vodstvom Karla Velikog. Karlo Veliki priznaje upravu akvilejskog patrijarha.
10. i 11. st.
Istrom su u X. i XI. st. vladale njemačke feudalne obitelji. Istra je zasebna markgrofovija koju njemački carevi daju u feud raznim velikaškim obiteljima.
1145. g.
Pula, Kopar i Izola poraženi su od strane Venecije te su morali prisegnuti na vjernost duždu.
13. st.
Vlast patrijarha je oslabila te su se istarski gradovi redom predavali Veneciji: Poreč 1267., Umag 1269., Novigrad 1270., Sveti Lovreč 1271., Motovun 1278., Kopar 1279., Piran i Rovinj 1283. godine. Venecija je postupno zavladala čitavim obalnim pojasom zapadne Istre i prostorom do Plomina na istočnoj obali poluotoka.
1325. g.
Nastaje prvi glagoljski hrvatski spis Istarski razvod, zapisnik o razgraničenju općina srednje i jugoistočne Istre.
1797. g.
Padom Mletačke Republike, Istra potpada pod vlast Napoleona, ali Napoleon predaje Veneciju zajedno s mletačkim dijelom Istre i Dalmacije Austriji u zamjenu za Lombardiju i Nizozemsku.
1805. g.
Napoleon ponovno zauzima bivšu mletačku Istru.
1809. g.
Cjelokupan istarski prostor pripojen je Napoleonovim ilirskim provincijama.
1814. g.
Istra postaje dijelom Austro-Ugarske monarhije, kao zasebna teritorijalna jedinica s glavnim gradom Trstom, a od 1825. g. glavni grad postaje Pazin.
1866. g.
Pula postaje glavna luka austrijske carske mornarice.
Druga polovica 19. st.
Borba za nacionalnu i političku jednakopravnost hrvatskog i slovenskog stanovništva u odnosu na talijansko. Predvodnik borbe za hrvatska prava u Istri bio je biskup Juraj Dobrila. Njegova je koncepcija bila – aktivirati narod na planu nacionalne samoobrane, njegovati narodni jezik, čuvati tradiciju, podići se ekonomski i politički, prihvatiti nova civilizacijska i kulturna postignuća i pronaći put da se narod izvuče iz bijede. U jednom od svojih prvih zahtjeva u
1. svjetski rat
Dolazi do prekida nacionalnih borbi, a Italija pokazuje jasan interes za istočnom obalom Jadrana. 1915. g. dolazi do tajnog dogovora u Londonu prema kojem su Italiji obećani južni Tirol, dio Dalmacije te Istra s Trstom i Goricom.
1920. g.
Kraljevina Jugoslavija prepušta Istru Italiji.
Razdoblje između 2 svjetska rata
Talijanska vlast u Istri zatvara sve oblike hrvatskog i slovenskog javnog života; zatvaraju se škole, kulturne ustanove, dolazi do talijanizacije hrvatskih imena. Uslijedio je masovni egzodus hrvatskog stanovništva u Kraljevinu Jugoslaviju.
2. svjetski rat
Nakon kapitulacije Italije, 1943. godine, dolazi do sveopćeg narodnog ustanka u Istri. Protjerana je fašistička vlast, a NOO Istre donosi proglas o oslobođenju Istre i njezinom pripojenju Hrvatskoj u novoj Jugoslaviji. U sklopu završnih operacija za oslobođenje cjelokupnog južnoslavenskog prostora, oslobođena je i Istra, 9. svibnja 1945. godine. Nakon oslobođenja dolazi do egzodusa dijela autohtonog talijanskog stanovništva.
Razdoblje nakon 2. svjetskog rata
Istarski poluotok je Sporazumom iz Beograda 1945. godine podijeljen u dvije zone - zonu A i zonu B. Zona A je bila pod anglo-američkom, a zona B pod jugoslavenskom vojnom upravom. Mirovnim ugovorom u Parizu, 1947. godine, Pula je kao dio zone A pripala Jugoslaviji, dok je područje sjeverno od Mirne postalo tzv. „Slobodni teritorij Trsta“. Konačna državna granica između dviju država dogovorena je sporazumom u Osimu, 10. studenoga 1975. godine.
1990. g.
Raspadom Jugoslavije, pošto su Hrvatska i Slovenija međunarodno priznate kao samostalne i nezavisne države, njezine republičke granice postale su državne. Istra je u sastavu republike Hrvatske i čini jednu od 20 hrvatskih županija.