Ulice i trgovi
Unutar nekadašnjih gradskih zidina nastale su u prošlosti uske krivudave ulice i mali trgovi. U ulicama su sačuvani interesantni primjerci stambene arhitekture s elementima raznih povijesnih stilova. Od gradskih vrata uspinje se Ulica Gradska vrata s mnoštvom starih kuća. Na platou iznad Vrsara nalazi se crkva Sv. Martina i stari Kaštel, ondašnja ljetna rezidencija porečkih biskupa, odnosno naselje ovalnog tlocrta koje su sagradili Histri.
Crkva Sv. Foške
Crkva Sv. Foške sagrađena je u prvoj polovici 17. stoljeća. Arhitektonski ova crkva pripada razdoblju renesanse s elementima baroka. Na pročelju fasade nalazi se renesansni portal i dva prozora sa željeznim rešetkama. Danas se u crkvi nalazi sakralna zbirka sa značajnim eksponatima poput slike Mučenje Sv. Foške te nadgrobne ploče ukrašene grbovima i latinskim tekstovima. Na glavnom oltaru nalazi se grob vrsarskog župnika Luke Prodanića.
Glavna gradska vrata
Uz crkvu Sv. Foške nalaze se glavna gradska vrata srednjevjekovnog Vrsara. Tijekom minulih stoljeća to je bio glavni ulaz u utvrđeni gradić, koji se u 19. st. proširio izvan obruča starih zidina. Vrata su ukrašena jednostavnim polukružnim romaničkim lukom i plitkim reljefom na kojem je vidljiv lav Sv. Marka, simbol Mletačke Republike.S unutrašnje strane nalaze se kameni i željezni prsteni za koji su nekada bila pričvršćena drvena krila uz pomoć kojih su se vrata otvarala i zatvarala.
Župna crkva Sv. Martina
Prostorom crkve Sv. Martina nekad su prolazile gradske zidine s romaničkim vratima. Iako su temelji crkve položeni početkom 19. stoljeća crkva je u potpunosti dovršena tek 19. ožujka 1935. godine. Ispred crkve dominira skalinada, dok pročelje završava trokutastim zabatom. Unutrašnjost crkve je trobrodna sa stupovima na kojima su isklesana imena donatora, dok su kapiteli ukrašeni ornamentima s motivima preuzetim iz prirode.
Ljetna rezidencija porečkih biskupa, Kaštel,
Monumentalna i ruševna palača, tzv. Kaštel, nekadašnja ljetna rezidencija porečkih biskupa, nalazi se uz Župnu crkvu. Tu se uočavaju tragovi različitih stilova - od romanike do baroka, a budući da je palača bila utvrđena zidovima i kulama, u dokumentima se spominje kao castrum - utvrda, utvrđeni dvorac. Fragmenti obrambenog zida palače sačuvani su u potpunosti, kao i dvije romaničke kule iz 13. stoljeće. Na južnoj strani palače nalaze se dvije kule kvadratnog tlocrta.
Stara romanička vrata
Stara romanička vrata koja nazivamo i Malim gradskim vratima izgrađena su u drugoj polovici 12., odnosno početkom 13. stoljeća. Prilično jednostavno isklesan okvir oko vrata sastoji se od trinaest kamenih blokova. Tijekom stoljeća vrata su bila dio sustava gradskih zidina, a sačuvana su samo ona dvokrilna izrađena od tvrde istarske hrastovine, kao i prsteni od kamena za koje su bila pričvršćena krila i uređaji za otvaranje i zatvaranje vrata.
Crkvica Sv. Antuna
Crkvica Sv. Antuna Padovanskog iz druge polovice 17. stoljeća s karakteristikama renesansno-baroknog stila nalazi se u blizini starig vrata. Uz četvrtasti portal, nalaze se dva prozora istog oblika s rešetkama, dok je prozor iznad portala okrugli. Na južnom zidu crkvice vidljiv je polumjesečasti prozor. Iznad fasade se izdiže zvonik s otvorom za zvono u obliku arkade,a ispred crkvice nalazi se trijem i obli kameni stupovi ukrašeni arkadama i drvenimom konstrukcijom krova.
Crkvica Sv. Jurja
Na otoku Sv. Jurja koji se smjestio ispred luke nalazi se istoimena romanička crkvica pravokutnog tlocrta s ugrađenom apsidom. Neki su povjesničari iznijeli pretpostavku da se, možda, rimski grad Ursaria (Vrsar) nalazio baš na tom otoku. Tu predpostavku baziraju na temelju kopije rimske karte iz 3. ili 4 st na kojoj je rimski grad Ursaria ucrtan na otoku. I anonimni geograf iz Ravenne u ranom srednjem vijeku stavlja Ursariu na otok.
Rimski magazin i nekropola
1928. godine, u luci su pronađeni temelji građevine duge oko 70-ak metara. Budući da je Vrsar tijekom rimske vladavine bio važno trgovačko središte, prema mišljenju arheologa, pronađeni ostaci pripadaju rimskom magazinu za trgovačku robu, o čemu svjedoče i rimski lučki uređaji te nekad vidljivi ostaci rimskog lučkog nasipa. Na južnoj strani poluotoka Montraker otkriveni su i tragovi rimske nekropole. U luci je nađen i rimski nadgrobni spomenik iz 2. stoljeća.
Starokršćanska bazilika
U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, u kamenom i zidom ograđenom dvorištu nalaze se ostaci starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća. Danas su ostaci bazilike pokriveni zemljom te nisu pristupačni javnosti. Bazilika je bila pravokutnog tlocrt, a u sastavu bazilike nalazila se i krstionica, dok je predvorje bilo smješteno uz zapadnu fasadu. Tijekom 6. stoljeća izgrađena je i apsida, odnosno posljednji polukružni dio crkve, dok je pod bio prekriven mozaicima.
Romanička bazilika Sv. Marije od Mora
Romanička bazilika Sv. Marije od Mora nalazi se u vrsarskoj luci. Bazilika predstavlja vrlo važan spomenik romaničke arhitekture u Istri. Prilično monumentalna bazilika (24,5 x 12,5 m) u svojoj arhitekturi podsjeća na starokršćanske crkve. Na fasadi je okrugli prozor (oculus), a na istočnom dijelu crkve je zvonik u obliku romaničke monofore. Teške romaničke arkade s monolitnim oblim stupovima dijele crkveni prostor u tri broda.
Napušteni kamenolomi
Stari napušteni kamenolomi spadaju također u poznate znamenitosti Vrsara. Tu se keman lomio sve od rimskih vremena do danas. U blizini romaničke bazilike Sv. Marije, na otočićima pred Vrsarom, vide se tragovi napuštenih kamenoloma (na vrhu otočića Sv. Jurja). I na Gavanovom vrhu istočno od Vrsara, nalazi se napušteni kamenolom, kao i na brežuljku sa sjeveroistočne strane Vrsara. Tu se još od vremena romanike lomio kvalitetni sivi kamen (surac).