1. stoljeće prije Krista
Bogati Rimljanin je na brežuljku sagradio veliku stambeno-gospodarsku zgradu (villa rustica) čiji fragmenti su sačuvani do danas
1. stoljeće prije Krista
Početkom rimske vlasti u Istri je prestalo živjeti naselje na mjestu predrimskog Vrsara, ali je zatim uz more, ispod brežuljaka, nastalo novo naselje s privatnim i javnim zgradama.
2. i 3. stoljeće
Vrsarom se počela širiti nova vjera, kršćanstvo.
4. stoljeće
Uz Poreč i Pulu, Vrsar u 4. stoljeću postaje važno starokršćansko središte
5. stoljeće
Nakon pada Zapadno Rimskog Carstva Istra za duže vrijeme dolazi pod vlast germanskih osvajača Gota. Bizantski car Justinijan (527.-565.) porazio je Gote i Istru pripojio (538.) Istočnom Rimskom Carstvu (Bizantu). U sklopu Bizanta Istra ostaje do kraja 8.st.
6. i 7. stoljeće
na Balkan i u bizantsku Istru dolaze Slaveni. U doba dolaska Hrvata u Istru stradao je i kasnoantički Vrsar. Prisustvo Hrvata u Vrsaru u ranom srednjem vijeku potvrđuju arheološki nalazi slavenske keramike, kao i mlinica na položaju spomenute bazilike.
7. i 8. stoljeće
Ursariu (Vrsar) spominje anonimni geograf iz Ravenne (Ravennas Geographus), kad grad stavlja na neki otok uz zapadnu obalu Istre. Bizantska vlast u Istri bila je prekinuta kratkotrajnom provalom i okupacijom Langobarda (751. - 774.).
8. stoljeće
Istru su zauzeli Franci i ona ulazi u sastav velike države franačkog osvajača Karla Velikog
9. stoljeće
U političkom životu Istre veliku ulogu počinju igrati feudalci njemačkog porijekla.Na prostoru između Mirne i Limskog kanala imala je Porečka biskupija veliki agrarni posjed koji se po sv. Mavru, mučeniku i patronu porečke crkve, zvao Teritorium sancti Mauri (Teritorij Sv. Mavra). Ne zna se točno kada je Vrsar potpao pod vlast Porečke biskupije, no u njenoj se vlasti nalazio neprekidno negdje od 983. do 1778. godine. Vrsar je pod vlasti Porečke biskupije
Od 10. do 18. stoljeća
Vrsar je bio administrativni centar grofovije porečkih biskupa. U stvari, porečki biskupi su vladali Vrsarom u ime rimskih papa koji su im povremeno potvrđivali njihova prava.
1177. godine
Vrsar je posjetio papa Aleksandar III. i tu se, prema narodnoj predaji i nekim dokumentima, zadržao tri dana. Isti papa je posebnom ispravom potvrdio pravo Porečke biskupije na Vrsar, koji je tijekom srednjeg vijeka predstavljao ljetnu rezidenciju porečkih biskupa.
1267. godine
Poreč se stavio pod zaštitu mletačkog dužda i time je Vrsar, koji se nalazio na području Poreča, no on je i dalje ostao u vlasništvu Porečke biskupije i nije plaćao nikakav porez ni mletačkim duždevima, ni patrijarsima iz Aquileje.
Od 15. do 17. stoljeća
Vrsar je u nekoliko navrata stradavao od kuge. Tijekom 17. stoljeća neki porečki biskupi živjeli su u Vrsaru.
18. stoljeće
U Vrsaru je u dva navrata (1743. i 1744.) boravio talijanski avanturista i literat Giacomo Casanova, o čemu je pisao u svojim glasovitim memoarima.
1778. godine
mletački senat je ukinuo crkvenu grofoviju na području Vrsara i time Vrsar dolazi direktno pod vlast mletačkog dužda. Nakon ukidanja crkvene grofovije Vrsar je, u administrativnom pogledu, pripojen općini Sv. Lovreč.
1797. godine
Francuski osvajač Napoleon Bonaparte porazio je Republiku sv. Marka (Veneciju), a Istra je mirom u Campoformiju (17/18. X.1797.) pripala austrijskom caru Franji I.
1805. god.
Napoleon je kod Austerlitza porazio austrijsko-prusku vojsku i mirom u Bratislavi (26. XII.1805.) Istra je pripala Francuzima. No, kasniji Napoleonovi porazi na evropskim ratištima omogućili su Austriji da ponovno i na duže vrijeme (više od jednog stoljeća -1813. -1918.) dobije Istru.
1918. do 1943. godine
Prvi svjetski rat izmijenio je političke prilike u Istri. U doba raspada Austro-ugarske monarhije talijanska vojska je okupirala Istru i ona dolazi u sastav Italije
1920. godine
Nakon prvog svjetskog rata talijanski imperijalisti iskoristili su slabosti novoosnovane države Jugoslavije i ugovorom u Rapallu (1920.g.) osigurali legalno pravo na Istru.
1941. godine
Hitler i Mussolini okupirali su Jugoslaviju. Hrvati Istre digli su se na ustanak protiv talijanskih fašista i za priključenje Istre Hrvatskoj.
1943. godine
Istru su okupirali Nijemci.
1944. godine
u okolici Vrsara vode se borbe između partizana i Nijemaca.
1945. godine
Vrsar je oslobođen te nakon oslobođenja počinje duga diplomatska borba za Istru između Jugoslavije i Italije.
1947. godine
Ugovorom u Parizu Istra je pripala Republici Hrvatskoj u sastavu Jugoslavije
1991. godina
Od 1991. godine Vrsar pripada Republici Hrvatskoj kao samostalnoj državi